Istorijat

Turistička organizacija opštine Raška osnovana je 01.01.1993. godine kao javna ustanova Skupštine opštine Raška, sa direktorom i jednim radnikom. 2003. godine spajanjem Ustanove za fizičku kulturu i sport (Sportska hala „Raška“) i Turističke organizacije „Raška“ kao i pripajanjem Sportske hale u Baljevcu, Gradskog bazena u Raški, rehabilitacionog kupatila u Jošaničkoj Banji i objekata „Ski-dom“ i „Vila Raška“ na Kopaoniku, nastala je Turističko-sportska organizacija „Raška“ koja formalno i pravno sa radom počinje 05.11.2003. godine.

Turističko-sportska organizacija „Raška“ se razvila u moćan javni servis koji ima zadatak da se stara o gore navedenim objektima i da u što vecoj meri uvede red u funkcionisanje turizma i sporta na teritoriji opštine Raška a isto tako i da marketinški predstavi opštinu Raška i sve njene turističke potencijale u što boljem svetlu.


Osnovne aktivnosti Turističko-sportske organizacije „Raška“:

1.    Obavlja poslove promocije i propagande turizma na teritoriji opštine Raška.
2.    Vrši izradu programa razvoja turizma i odgovarajućih akata u skladu sa propisima o planiranju i uredenju prostora za turistička mesta na teritoriji opštine.
3.    Unapredenje opštih uslova za prihvat i boravak turista u turističkim mestima.
4.    Usmeravanje i koordinacija aktivnosti nosilaca turističkih ponuda na obogaćivanju i podizanju nivoa kvaliteta turističkih i komplementarnih sadržaja i stvaranju aktivnog turističkog ambijenta u turističkim mestima.
5.    Organizovanje turističko-informativne propagandne delatnosti, kulturnih, sportskih i drugih manifestacija od interesa za unapredenje turizma opštine.
6.    Masovna fizička kultura, rekreacija, sportske igre, školski sport, organizovanje letovanja, kampovanja i zimovanja, organizovanje klupskih i medunarodnih turnira i utakmica, radničke sportske igre itd.
7.    Obavlja i druge poslove vezane za realizaciju programa i plana rada Ustanove.

Opština Raška se nalazi u jugo-zapadnom delu Srbije, 250 km južno od Beograda. Zahvata zapadne delove Kopaonika i istočne padine Golije.

Značajni turistički potencijali opštine Raška su: Kopaonik (2017m), Golija (1796m), Jošanička Banja (izdašni termomineralni izvori od 78 C), kulturno-istorijski spomenici (manastir Gradac iz XIII veka, crkve Stara Pavlica iz IX i Nova Pavlica iz XIV veka) i rečni tokovi Ibra, Raške, Jošanice i Brvenice.

Opština Raška ima povoljan geografski položaj. Nalazi se na 43,18 stepeni geografske širine i 20,32 stepeni geografske dužine. Pripada medjuopštinskoj regionalnoj zajednici Kraljevo. Centar opštine Raška teritorijalno se nalazi u slikovitoj kotlini u jugozapadnom delu Srbije, u srednjem toku Ibra, obuhvatajući obronke dve planine - Kopaonika i Golije. Teritoriji opštine Raška pripadaju i krajnji obronci planina Rogozne, Radočela i Željina.

Područje opštine Raška ima gustu rečnu mrežu koju čine reka Ibar i njene pritoke: Raška, Jošanica, Rudnička reka, Radošićka reka, Trnavska reka i Brvenička reka.
Teritorija opštine Raška obuhvata 666 km kvadratnih površine. Na ovom prostoru opština Raška je “nasledila” Studenički srez koji je prestao da postoji 1955. god. Te godine opština nije dobila izgled kakav danas ima.

Opština Raška je dobila ime po najistočnijem gradu Nemanjićke države, Rasu.

Atraktivnost prirodnih turističkih motiva jedan je od osnovnih razloga posebnog interesovanja turista. Za razliku od saobraćajnih, društvenih, političkih i organizacionih faktora, koji se mogu korigovati i vešto podešavati prema potražnji i potrebi turista, atraktivnost prirodnih motiva će uvek davati osnovno obeležje turističkim kretanjima.

S obzirom da se na teritoriji opštine Raška nalaze dve, možda i najlepše planine u Srbiji, Kopaonik i Golija, to govori da osnove za razvoj turizma u ovom kraju leže upravo u razvoju planinskog turizma, kao i Banjskog turizma, jer izvori Jošaničke Banje spadaju u najtoplije izvore u Evropi.


Opština Raška zauzima središnji deo nekadašnjeg Studeničkog sreza. Graniči se sa opštinom Kraljevo na severu, opštinom Aleksandrovac na severoistoku, opštinom Brus na istoku, opštinom Ivanjica na severozapadu, opštinom Novi Pazar na jugozapadu i opštinom Leposavić  na jugu. Grad Raška je sedište opštine i leži na nadmorskoj visini od 416 m, a gradska naselja su Baljevac i Jošanička Banja. Pošto se nalazi u kotlini izmedju planina Kopaonika, Golije i Rogozne, Raška ima vrlo sužene mogućnosti za širenje samog grada. Grad Raška ima 10.144 stanovnika (uključujući i Supnje sa 3.525 stanovnika), Baljevac 1.636, a Jošanička Banja 1.640 stanovnika.

Geografski položaj opštine je veoma povoljan s obzirom da dolinom Ibra prolazi železnička pruga Beograd - Lapovo - Kraljevo - Raška - Kosovo Polje - Skoplje i Ibarska magistrala Beograd - Kraljevo - Raška - Priština - Skoplje. Od ove magistrale se odvaja put za Novi Pazar koji je preko Ribarića povezan sa putem prema Jadranskom moru.

Na istorijskoj karti oblast Raška je imenovana kao Dardanija i u vreme rimske kolonizacije Ibarske doline glavni grad u njoj zvao se Municipium Dardanorum (Sočanica).

Od XII veka biografi Stefana Nemanje saopštavaju da se ovo područje naziva Ibar.
Vizantijski istoričari već od XII veka nazivaju  Ibar i širu oblast Raške, po najistočnijem gradu nemanjićke države, a Raška je bila prva nemanjićka (srpska) samostalna država. Sve do dolaska osmanlija Raška je bila stecište kulture i državnosti srpstva, a kroz prostor gde se danas prostire  opština Raška, prolazili su svi značajni trgovački putevi od zapada i severa,  prema jugu i istoku .

Od Dubrovnika  prema Sofiji, od Skadra prema Beču, svedoci tog vremena su gradovi čiji se ostaci nalaze duž takozvanog rimskog puta i to Zvečan, Goleč, Brvenik, Maglič, Janok.
Dolaskom Osmanlija, sedište trgovine, a samim tim i celog kraja se preseljava prema  Novom Pazaru, sve do 1833. godine kada se Ibarska dolina svojim južnim i srednjim regionom odvojila od osmanlijskog carstva, a samim tim i od Novog Pazara.

Tada se javila potreba da se na mestu Raški Ibar, gde se nalazila i granica prema osmanlijskom carstvu osnuje varošica Raška, sa svim parametrima varošice.

Prvi zametak Raške kao naselja počinje 1835. godine, a proglašenje Raške kao varoši desio se na sednici državnog sovjeta Kneževine Srbije 6. septembra 1845. godine, a konačno rešenje doneo je tadašnji knez Aleksandar Karađorđević 17. septembra 1845. godine.

Prvi urbanistički plan Raške potiče još iz 1844. godine, koji je uradio Nikola  Alković, što se smatra jednim od najstarijih urbanističkih planova.


Vi ste ovde: Home Istorijat